Povijest

Sveučilišni prijediplomski studij povijesti izvodi se kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij.

Cilj je prijediplomskoga studija povijesti razviti i očuvati svijest kod studenata o nacionalnoj prošlosti te je naučiti promatrati i analizirati u europskom i u svjetskom kontekstu. Namjera je studija poučiti studente da to znanje objektivno i prepoznatljivo prezentiraju. Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz nacionalne i svjetske povijesti s posebnim naglaskom na teoriju povijesti, historiografiju i metodologiju.

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Današnji studij dijelom je osuvremenjen i sukladno zahtjevima najnovijih metodoloških težnji izmijenjen, a temelji se na studijskom programu koji se prema bolonjskom sustavu započeo izvoditi tijekom akademske godine 2005./2006. Sve tri razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima povijesti i drugih srodnih humanističkih znanosti. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom prijediplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija. Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, on ne isključuje mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

Sveučilišni prijediplomski studij povijesti traje 3 godine odnosno 6 semestara, ima opterećenje od 180 bodova po ECTS-u, izvodi se isključivo kao redoviti studij te se izvodi samostalno kao jednopredmetni studij ili u kombinaciji s još jednim studijem kao dvopredmetni studij. Upisom na prijediplomski sveučilišni studij povijesti stječe se status redovitoga studenta koji studira s punim nastavnim opterećenjem od 30 bodova po ECTS-u semestralno odnosno 60 bodova po ECTS-u godišnje. Na Fakultetu hrvatskih studija nije moguće studirati u statusu izvanrednoga studenta. Nakon završetka ovoga prijediplomskoga sveučilišnoga studijskoga programa, student stječe pravo upisa na diplomski sveučilišni studij povijesti.

Završetkom studija povijesti studenti prepoznaju i sposobni su analizirati uzročne veze među povijesnim procesima, razvili su mogućnost argumentiranoga kritičkoga mišljenja i analiziranja osnovnih obilježja povijesnih razdoblja, povijesnih izvora i radova. Zahvaljujući tomu studenti su stekli potrebna znanja i vještine za rješavanje srednje složenih zadataka u uredima državne uprave, znanstveno-obrazovnim institucijama, nevladinim organizacijama, arhivima, knjižnicama, muzejima i sl.

Studenti povijesti okupljeni su oko Društva studenata povijesti „Ivan Lučić – Lucius“, koje organizira tribine, studentske skupove, terensku nastavu i mnoga druga događanja.

Pročelnica Odsjeka za povijest: doc. dr. sc. Vladimir Šumanović

Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišnoga prvostupnika/prvostupnice (baccalaureus/baccalaurea) povijesti.

Sveučilišni prijediplomski studij povijesti

OBVEZATNI PREDMETI

PRVA GODINA

– Akademski strani jezik
– Hrvatska historiografija 19. i 20. st.
– Latinski jezik
– Metodologija povijesne znanosti i akademska pismenost
– Opća povijest srednjega vijeka
– Osnove hrvatske jezične kulture
– Povijest Hrvatske (7.–16.st.)
– Povijest i kultura grčkoga i rimskoga svijeta
– Povijest i kultura staroga Egipta
– Prapovijest i prve civilizacije
– Tjelesna kultura i šport 1 i 2

DRUGA GODINA

– Hrvatska latinistička historiografija
– Hrvatska povijest od 16. do 18. stoljeća
– Hrvatska povijest u 19. stoljeću
– Humanistika u informacijskom dobu
– Opća povijest ranomodernoga doba
– Povijest 19. stoljeća
– Tjelesna kultura i šport 3 i 4
– Uvod u pomoćne povijesne znanosti

TREĆA GODINA

– Hrvatska heraldika i semiotika grbovlja
– Hrvatska u drugoj polovici 20. stoljeća
– Hrvatski narod u prvoj polovici 20. stoljeća
– Opća povijest 20. stoljeća
– Povijest Austrije
– Povijest Mađarske
– Završni rad

IZBORNI PREDMETI

IZBORNI PREDMETI

– Alojzije Stepinac – nadbiskup i totalitarni režimi
– Antički gradovi kontinentalne Hrvatske
– Diplomatika s egdotikom i kronologijom
– Dodiri civilizacija u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku
– Društvo i religija 13. – 15. stoljeće
– Egipat u Hrvatskoj: fascinacija egipatskom kulturom u Hrvatskoj od antike do početka 21. stoljeća
– Ekonomska slika Istre u antici
– Europa u prvoj polovici 20. stoljeća
– History of Croatia
– Hrana i ranonovovjekovlje
– Hrvati i Karolinzi
– Hrvati u staroj dijaspori
– Hrvatska i Venecija u srednjem vijeku
– Hrvatsko građansko društvo 1848.–1914.
– Istočna Azija u ranom novom vijeku
– Isusovci, misije, povijest i mitovi
– Izabrane teme iz hrvatske povijesti 1929.–1941.
– Mediji i Domovinski rat
– Povijest Dubrovnika i Dubrovačke Republike
– Povijest Hrvata u Vojvodini u 19. i 20. stoljeću – nacionalni i kulturni identitet
– Povijest hrvatskoga književnoga jezika
– Povijest i djelovanje Međunarodnoga kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu
– Povijest komunizma od Karla Marxa do Fidela Castra
– Povijest Nezavisne Države Hrvatske
– Povijest nogometa
– Povijest Rusije
– Povijest Sjedinjenih Američkih Država: mitovi i legende Divljega zapada
– Povijest Zagreba
– Povijest žena u ranonovovjekovnoj Europi
– Prvi svjetski rat i Hrvatska
– Redovništvo u hrvatskoj kulturi
– Rimska pravna povijest
– Sakralna građevina u srednjem vijeku
– Srednjovjekovni latinski natpisi
– Dodiri civilizacija u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku
– Umjetnost Rimskoga Carstva na tlu Hrvatske
– Uvod u egiptološke studije
– Vojna povijest druge polovice 20. stoljeća
– Vukovarska bitka: vojni i politički aspekti
– Hrvatska heraldika i semiotika grbovlja