Sveučilišni prijediplomski studij psihologije izvodi se isključivo kao jednopredmetni studij.
Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz opće i kognitivne psihologije, statistike, metodologije društvenih znanosti, razvojne psihologije, biološke psihologije, socijalne psihologije, psihologije ličnosti, emocija i motivacije, psihologije rada, psihopatologije te psihologijske etike i primjene psihologijskih instrumenata. Prijediplomski studij psihologije obuhvaća dva modula: (1.) Opća psihologija, i (2.) Psihologija i kognitivna neuroznanost. Prilikom upisa na studija, a nakon razredbenoga postupka, studenti odmah odabiru modul. Prijediplomskim sveučilišnim studijem psihologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu student stječe orijentaciju u različitim područjima psihologije te upoznaje sadržaje iz srodnih i komplementarnih znanstvenih disciplina.
Svi studiji psihologije imaju poprilično usklađen program koji je određen EuroPsy certifikatom.
Ovdje je navedeno po čemu se Odsjek za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija ipak razlikuje od ostalih u Hrvatskoj.
Naglasak na praktičnoj usmjerenosti
Bliska suradnja s velikim brojem institucija te brojni vanjski suradnici praktičnim znanjima doprinose kvaliteti obrazovanja psihologa na prijediplomskoj i diplomskoj razini studija.
Velik broj vanjskih suradnika, stručnjaka u svojim područjima.
Nastava se odvija i na klinikama, poliklinikama i institutima.
Studentima je omogućeno stjecanje specifičnih iskustava, npr. na Hrvatskom institutu za mozak.
Naglasak na interdisciplinarnosti
Na prijediplomskom studiju velik broj temeljnih zajedničkih predmeta (TZP) omogućuje stjecanje širega uvida u predmete društveno-humanističkoga područja kroz redovite i izborne predmete (demografija, komunikologija, pedagogija, filozofija, povijest, sociologija, kroatologija, akademski engleski, akademska pismenost) i priprema studente za tržište rada u kojem će surađivati s različitim strukama. U kontekstu interdisciplinarnosti važno je istaknuti i povezanost našega studija psihologije s područjem neuroznanosti.
Mobilnost
Studente se potiče na mobilnost. Postoji ponuda predmeta koji se održavaju na engleskom jeziku pa studenti koji planiraju mobilnost tijekom studija unaprjeđuju znanja jezika iz područja psihologije.
Što kažu studenti psihologije na Fakultetu hrvatskih studija?
Istraživanje provedeno 2016. godine (N=133) o zadovoljstvu studiranjem psihologije na Fakultetu hrvatskih studija pokazuje kako je 59 % studenata zadovoljno, a 25 % djelomično zadovoljno. Čak 73 % studenata volontiralo je tijekom studija!
Studenti psihologije okupljeni su oko Udruge studenata psihologije „Fenix“ koja organizira tribine, studentske skupove, terensku nastavu i mnoga druga događanja.
Pročelnik Odsjeka za psihologiju: izv. prof. dr. sc. Dario Vučenović
Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišnoga prvostupnika/prvostupnice (baccalaureus/baccalaurea) psihologije.
„Profesorica je vrlo stručna u području psihoterapije, te nam je dosta detaljno iznijela sve pravce, što mi se jako svidjelo. Potrudila se naći i mnoštvo videa seansi i sličnog čime nam je dodatno približila kako to u praksi izgleda.“
„Profesor je izrazito zanimljiv, uvijek se trudi potaknuti studente na nastavi i vrlo je pristupačan, smatram da se prema studentima odnosi prvenstveno kao prema ljudima i odraslim osobama što nas vrlo motivira na praćenje gradiva i seminara, uvijek nam izlazi u susret koliko može i njegova prisutnost na ovom kolegiju je doprinijela mojem zanimanju i zainteresiranosti za ovaj kolegij, kao i za svaki drugi na kojemu ga susrećemo.“
„Profesor je super, uvijek spremno odgovara na pitanja i komentira što god nas zanima. Ima zanimljive primjere, a budući da je mlađi, studenti se mogu više s njime poistovjetiti.“
„Profesor je uvijek spreman odgovoriti na sve nedoumice i stvara vrlo ugodnu radnu atmosferu te se vidi da jako dobro barata svojim širokim znanjem.“
„Maksimalno izlazi u susret studentima. Jasno objašnjava sve materijale. Potiče studente da postavljaju što više pitanja da im gradivo bude razumljivo i daje mogućnost online konzultacija ako studentima nije nešto jasno. Izrazito joj je stalo do studenata i želi da sve njima ide u korist i dobri rezultati su rezultat njezine angažiranosti i poštovanja i brige do studenata.“
„Izrazita angažiranost i nemjerljiv trud uložen u predavanja, povezivanje gradiva s praktičnim primjerima i vlastitim iskustvom te detaljne i konstruktivne povratne informacije za sjajno osmišljene grupne i individualne zadatke nadmašili su sva očekivanja od ovog kolegija. Kolegij je zanimljiv i pruža jednu drugu perspektivu na procese i kompleksnost oglašavanja.“
„Odlično zamišljen kolegij i apsolutno svaka moguća pohvala asistentici na njegovom provođenju. Posebno mi se svidio entuzijazam i želja da se studentima prenesu zaista vrijedna i korisna znanja, promijeni percepcija o psihologiji ličnosti, istakne sve čime se ona bavi i potakne na razmišljanje o korištenju znanja iz psihologije ličnosti u drugim granama psihologije.“
„Profesorica gradivo uvijek pokušava potkrijepiti primjerima iz svakodnevnog života, što olakšava gradivo. Jako je bila savjesna tijekom online nastave i zaista se trudila oko prezentacija s glasovnim prezentacijama na svakom slajdu te ih uvijek slala na vrijeme. Također, imali smo zadatke te smo odgovore slali na mail, a profesorica je svakome odgovorila i dala povratnu informaciju o kvaliteti zadaće, što je jako korisno.“
„Da je moguće na anketi dati 10, to bi bila primjerena ocjena za profesoricu. Apsolutna prilagodba kolegija online nastavi je izvrsno odrađena. Sadržaj kolegija je adekvatno obrađen zahvaljujući profesoričinoj neiscrpnoj motivaciji za održavanjem kvalitete nastave… Forumi sa zanimljivim pitanjima za raspravu bili su pun pogodak kao alternativa uobičajenoj nastavi, kao i zadaće unutar kolegija koje su bile kratke, ali zanimljive i dovoljno kompleksne da održe adekvatnu razinu motivacije za savjesno izvršavanje obveza.“
– Akademska pismenost
– Akademski engleski
– Deskriptivna statistika
– Osnove biološke psihologije
– Osnove stanične biologije i genetike
– Percepcija
– Tjelesna kultura i šport 1 i 2
– Uvod u psihologiju i psihologijske teorijske sustave
– Uvod u znanstveno-istraživački rad
– Eksperimentalne metode
– Inferencijalna statistika
– Mjerenje u psihologiji
– Motivacija
– Neurobiologija normalnoga ponašanja
– Praktikum biološke psihologije
– Psihologija djetinjstva i adolescencije
– Psihologija pamćenja
– Psihologija učenja
– Tjelesna kultura i šport 3 i 4
– Uvod u razvojnu psihologiju
– Diferencijalna psihologija
– Emocije
– Kvalitativne metode
– Neeksperimentalne metode
– Opća psihopatologija
– Osnove socijalnoga ponašanja
– Praktikum iz istraživačkih metoda
– Psihologija odrasle dobi i starenja
– Psihologija rada
– Psihologijska etika
– Specifična psihopatologija
– Teorijski sustavi i modeli u psihologiji ličnosti
– Uvod u kliničku psihologiju
– Uvod u socijalnu psihologiju
– Developmental neurobiology
– Mozak, spoznaja, odgoj i obrazovanje
– Neurobiology of behavioral disturbances and psychiatric disorders
– Neurofarmakologija
– Psihofizika i biofizika
– Psihologija spolnosti
– Psihologija športa i vježbanja
– Razvoj hrvatske psihologije u europskom kontekstu
– Psihologija ovisnosti
– Modeli analize varijance
– Psihologija komunikacije